Na današnji dan, 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku, rođen je jedan od najvećih europskih umova svoga vremena i najsvestraniji hrvatski znanstvenik svih vremena – Ruđer Bošković.
Ruđer Bošković je bio matematičar, astronom, geodet, fizičar, teolog, filozof, diplomat, arheolog i pjesnik.
Svoje školovanje započinje u Dubrovniku, a s 14 godina započinje školovanje kod isusovaca na slavnom Rimskom kolegiju, u to vrijeme jednom od najpoznatijih svjetskih sveučilišta. Nakon završetka je zaređen i stupa u isusovački red.
On ne spada u red znanstvenika koji su ostali zapamćeni po nekom epohalnom izumu, već kao vizionar koji je predvidio kasnije spoznaje i teorije, čime postaje začetnik moderne fizike.
Prvenstveno je djelovao u Rimu, Milanu i Parizu, ali i ostalim gradovima kao što su London, Beč, Carigrad…
Njegovo kapitalno djelo je „Teorija prirodne fizike“ (Theoria philosophiae naturalis) u kojem tvrdi da se sva materijalna tijela (kamen, stol, itd.) sastoje od točaka koje nemaju protežnosti, ali djeluju jedne na druge silama koje ovise o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Revolucionarno u tome je bila misao da se ono što vidimo kao čvrstu materiju zapravo sastoji od praznog prostora ispunjenog samo točkama. Njegove ideje uvelike su se pokazale ispravnima otkrićem atoma.
Važna dostignuća je ostvario u sintetskoj geometriji, o temeljima matematike i njezinim primjenama, izradio je razne optičke, astronomske i geodetske instrumente.
Na zahtjev pape Benedikta XIV. izrađuje planove za popravak kupole crkve Sv. Petra u Rimu, kao i mjerenje meridijana Rim – Rimini, što je rezultiralo prvom preciznom kartom Papinske države. Utemeljio je i opremio zvjezdarnicu u Breri, tada najmoderniju u Europi. 1761. godine je izabran za člana londonskog Royal Society–a. Zbog čijeg je poticaja otišao u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca. Vrijeme je iskoristio i za istraživanje Troje.
1883. godine nakon ukinuća isusovačkog reda, prihvaća francusko državljanstvo, živi u Parizu i upravlja zavodom za optiku Francuske ratne mornarice. Kada se vratio u Italiju objavljuje pet svezaka Djela koja se odnose na optiku i astronomiju u kojem brani Kopernikov heliocentrični sustav.
Ruđer Bošković je preminuo 1787. godine u Milanu gdje je i pokopan.
