Svečano otvorenje nove zgrade HNK u Zagrebu

Na današnji dan, 14. listopada 1895. u Zagrebu, svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Neobarokna zgrada HNK je remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.

Gornjogradsko Stankovićevo kazalište na Markovu trgu, nakon polustoljetnog korištenja, bilo je posve neprikladno za veće scenske pothvate uobičajene u Europi toga doba. Osim toga, katastrofalni potres 1880. godine znatno je oštetio i kazališnu zgradu, što je također pridonijelo ubrzanju odluke o podizanju novog zdanja.

Nova kazališna zgrada sagrađena je za samo 16 mjeseci – po zapovijedi bana tuđinca Khuen-Héderváryja morala je biti otvorena do najavljenog dolaska cara Franje Josipa. Kazalište je imalo 750 mjesta, a svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod.

Lokacija nove nacionalne kuće bila je smještena na ondašnjoj periferiji grada, na Sajmišnom trgu – današnjem Trg Republike.

Pripreme

Cijeli Zagreb bio je svečano ukrašen te iskićen cvjetnim slavolucima te hrvatskim grbovima, vrpcama i zastavama. Za tu prigodu bila je organizirana i jedna svečana postrojba zagrebačkih sveučilištaraca, predvođena naprednjacima i Mladohrvatima, u kojoj je bio i 24-godišnji Stjepan Radić, student treće godine Pravnog fakulteta, neformalni studentski vođa.

U čast dolaska Franje Josipa u Zagreb podignut je veliki slavoluk kod današnje zgrade Društva sv. Jeronima na Trgu kralja Tomislava.

Dolazak cara Franje Josipa

Vlaho Bukovac: Živio kralj

Car Franjo Josip na otvorenje kazališta u Zagreb stigao je vlakom iz Beča, a na Glavnom kolodvoru dočekao ga je ban Khuen-Héderváry.

U jednom vagonu željezničke kompozicije kojom je Franjo Josip preko Pešte došao u Zagreb bila je i “mađarska zemlja” s Rakoškog polja, gdje su se krunili mađarski vladari krunom sv. Stjepana. Tepih na koji je na zagrebačkom kolodvoru Franjo Josip stupio bio je posut “mađarskom zemljom i pijeskom”, što je, dakako, golemu većinu Hrvata koji su dočekali svoga kralja (Franjo Josip je Hrvatsku posjetio kao hrvatski kralj) uvelike razljutilo.

Kad je car silazio s vlaka na Glavnom kolodvoru, ban mu je navodno rekao: “Sada hodate po mađarskoj zemlji”.

Na dočeku na zagrebačkom kolodvoru prisustvovala je i svečana studentska četa. Već tada, uzvicima “Slava Jelačiću” dok su prolazili pokraj njegova spomenika i odbijanjem prolaska ispod prigodnog slavoluka, na kojem se nalazila mađarska zastava, demonstriraju svoje protumađarsko raspoloženje.

Svečano otvorenje nove zgrade Narodnog hrvatskog zemaljskog kazališta 

Svečano otvorenje novog kazališta

Prilikom otvaranja nove zgrade HNK priređena je pompa kakvu Zagreb do tada još nije vidio. Točno u 14 sati car Franjo Josip je na balkonu, pred masom građana, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Frangeš Mihanović.

Svečanost otvorenja – Slava umjetnosti

Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijski „scenski prolog u tri slike“ Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta, te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.

Među navedenim izvođačima su i Marija Ružička-Strozzi, Igor Borštnik, Ljerka Šram te Andrija Fijan.

Obnove zgrade

U sto petnaest godina svoga postojanja, zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imala je dvije obnove: između 18. svibnja i 14. listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i do danas jedinu sveobuhvatnu građevinsku obnovu i rekonstrukciju od 1. veljače 1967. do svečanoga otvorenja 27. studenoga 1969. godine.

Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom ispod Hebrangove ulice tada povezalo sa zgradom Hrvatskoga narodnog kazališta.

Izvori: hnk.hr | licegrada.hr | nacionalnastraza.hr

Podijelite članak:

Komentirajte