Na današnji dan, 25. studenog 1866., rodio se hrvatski športski djelatnik, književni povjesničar i publicist, Franjo Bučar.
Dr. Franjo Bučar bio je povjesničar i istaknuti športski djelatnik, osnivač mnogih športskih klubova, Hrvatskog športskog saveza (1909.) i Jugoslavenskog olimpijskog odbora.
Bio je predsjednik Hrvatskog športskog saveza (1914. – 1919.), Jugoslavenskog olimpijskog odbora (1919. – 1927.), te član Međunarodnog olimpijskog odbora (1919. – 1946.).
Rani život
Franjo Bučar rodio se 25. studenog 1866. godine u Zagrebu, u obitelji državnog činovnika Josipa i supruge Franjice. Rodnu kuću u Vlaškoj ulici uz oca i majku dijelio je s dvojicom braće i sestrom. Osnovnoškolska znanja stjecao je u Pučkoj školi na Dolcu i u tada tek otvorenoj školi na Kaptolu.
Po završenoj gimnaziji odlazi na studij povijesti i geografije u Beč. Nakon prvog semestra nastavlja studij u Zagrebu, da bi se ponovno pred kraj studija vratio u Beč i tamo diplomirao 1890. godine. Dubok interes za povijest i pisanje koji je zarana razvio, gajio je do zadnjeg dana života. Uzore je imao u suvremenicima, velikanima kulturnog, znanstvenog i javnog života, a s kojima je kasnije rado surađivao.
Sport
Zaslužan je za poboljšanje uvjeta rada nastavnika tjelesnog odgoja, gradnju i uređenje dvorana i igrališta, osnivanje Društva učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije (1896.) i otvaranje Više škole za tjelesni odgoj u Zagrebu (1941.).
Modernizirao je školsku nastavu tjelesnog odgoja, organizirao prvi tečaj za učitelje tjelovježbe, pokrenuo mnogobrojne športske grane u hrvata:
- nogomet,
- tenis,
- biciklizam,
- mačevanje,
- skijanje,
- klizanje,
- hokej na ledu,
- hokeja na travi,
- i drugo.
Može se reći da je Franjo Bučar donio sve športove u Hrvatsku koji su za njegova života postojali.
Zaslužan je za rano uključivanje hrvatskih športaša u međunarodna natjecanja te je sudjelovao u osnutku mnogih klubova, strukovnih saveza i Hrvatskoga športskog saveza.
Bio je istaknuti djelatnik u Hrvatskom sokolu i Hrvatskom sokolskom savezu, član Saveza slavenskog sokolstva, delegat u Međunarodnoj gimnastičkoj federaciji, urednik sokolskih časopisa i autor brojnih sokolskih i športskih priručnika.
Natjecanja
Najveće postignuće dr. Franje Bučara u športovima kojim se bavio (športska gimnastika, klizanje, skijanje i mačevanje) je bilo drugo mjesto u “strmoj vožnji” na skijaškom natjecanju u Pragu 1896. godine.
Bučarovi učenici su također ostavili traga u širenju športske kulture. Njegov učenik Ljudevit Filipec, učitelj gimnastike, utemeljio je Hrvatski sokol u Varaždinu 1902. godine te Sokolicu, prvu žensku gimnastičku skupinu u Hrvatskoj 1906. godine, a bio je pionirom nogometne igre u Varaždinu.
Publicistički rad
Istaknuo se opsežnim publicističkim radom:
- šport,
- higijena,
- filatelija,
- pedagogija,
- turizam,
- iseljeništvo,
- i tiskarstvo.
U svom djelu ”Igre za društva i škole“ iz 1925. godine u Zagrebu objavljuje prva odbojkaška pravila.
Dao je velik doprinos hrvatskoj historiografiji koju je doktorirao 1897. u Grazu. Bavio se književnim istraživanjima te je bio vrstan poznavalac hrvatske protestantske književnosti.
Nagrađen je mnogobrojnim domaćim i stranim priznanjima, zahvalama, diplomama, medaljama, plaketama i odličjima.
„Sjetit će se oni mene“
Franjo Bučar umro je 26. prosinca 1946. godine u jedan sat poslijepodne, u svom stanu u Katančićevoj ulici u Zagrebu. Ležao je u krevetu, oporavljajući se od prehlade. Njegova domaćica Jelka je u kuhinji pripremala podnevni obrok. Prije, po dolasku u stan obavijestila ga je kako u poštanskom sandučiću nema pošte za njega, komentirajući šaljivo kako su ga svi zaboravili.
„Neka su me zaboravili, sjetit će se oni mene“
-odgovorio je Bučar.
Pokopan je u obiteljski grob na Mirogoju.
Državna nagrada za šport
Od 1991. za iznimne športske uspjehe i doprinos razvoju športa u Hrvatskoj dodjeljuje se državna nagrada za šport »Franjo Bučar«. To je najviša nagrada koju Hrvatska država dodjeljuje za iznimna dostignuća u području razvitka športa kao i postignuća u svezi s trajnim razvitkom športa.
Izvori: sdus.gov.hr | enciklopedija.hr | nacionalnastraza.hr
