Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih, pobjeda dobra nad zlom, milosrđa nad grijehom. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.

Uskrs je prvi kršćanski blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena. Njime obilježavamo Isusovo uskrsnuće sina Božjeg koji je uskrisio treći dan od mučeničke smrti na križu.

Smisao Uskrsa, kao najvećeg kršćanskog blagdana, jest ćinjenica da je Isus svojom smrću čovječanstvo oslobodio od grijeha i omogućio nam pristup u novi, vječni život u Božjoj blizini.

Što tražite živoga među mrtvima? On nije ovdje. Uskrsnuo je!

Uskrs u Hrvata

Običaj je odlazak na jutarnju misu gdje se odnosi hrana na blagoslov. Nakon mise, odlazi se kućama gdje se tradicijski blaguje blagoslovljena kuhana šunka, jaja, mladi luk, domaći kruh, te slastice.

Za ručak se priprema ono najbolje što se ima u kući, a tradicijska uskrsna jela su: juha s domaćim rezancima, purica s mlincima, patka, janjetina, odojak, razne uskrsne pogače, peciva, hren, rotkvice, francuska salata i dr., a obavezno mora biti i kolača.

Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja.

Skladbe

U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji poznato je stotinjak skladbi koje se pjevaju od Velike subote do Duhova.

Danas se samo oko tridesetak pjeva, a najpoznatije su: “Kraljice neba”, “Uskrsnu Isus doista”, “Na nebu zora rudi” i dr.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.

Poruka

Zbog aktualne situacije s korona virusom, ove godine neki običaji izostaju.

Slavimo Uskrs ujedinjeni, pomirimo se s onima koji žive pokraj nas. Zamolimo jedni druge za oproštenje, a zatim zajedno molimo. Obitelj koja zajedno moli i živi ujedinjeno će iskusiti radost Njegove prisutnosti.

Svima sretan i blagoslovljen Uskrs!